Što je glaukom?
Glaukom je skup bolesti oka koje oštećuju očni živac. To se najčešće događa zbog povišenog očnog tlaka. Bolest se razvija polako i bez simptoma, pa se često otkrije tek kad dođe do trajnog gubitka vida.
Tko je u riziku?
Osobe starije od 40 godina, oni s pozitivnom obiteljskom anamnezom (ako netko u obitelji ima glaukom), te osobe s povišenim očnim tlakom.
Koji su simptomi?
Najčešće nema simptoma u početku. U uznapredovaloj fazi može doći do suženja vidnog polja (tzv. „tunelski vid“) i zamućenog vida.
Kako se otkriva?
Mjerenjem očnog tlaka, pregledom vidnog živca i mrežnice, OCT-om (skeniranjem očnih struktura) i testiranjem vidnog polja.
Suho oko – kada suze nisu dovoljne
Što je bolest suhog oka?
To je stanje u kojem oči ne proizvode dovoljno suza ili suze nisu dovoljno kvalitetne da bi štitile i vlažile oko. Može biti posljedica starenja, hormonalnih promjena, dugotrajnog gledanja u ekran, klima uređaja, lijekova, nošenja kontaktnih leća i sl.
Koji su simptomi?
Peckanje, osjećaj pijeska u očima, crvenilo, umor očiju, zamućenje vida, pojačano suzenje (refleksno), osjetljivost na svjetlo.
Kako se dijagnosticira?
Pregledom oka, testom stvaranja suza (Schirmer), analizom suznog filma, te eventualno mjerenjem koncentracije soli u suzama.
Kako se liječi?
Liječenje uključuje umjetne suze, kapi s gelom, tople obloge i masažu vjeđa. U težim slučajevima koriste se protuupalni lijekovi ili posebni postupci zatvaranja suznih kanalića.
Suzno oko – kad oko stalno suzi
Što je to?
Prekomjerno suzenje oka može biti uzrokovano začepljenjem suznih puteva, promjenama u položaju kapaka, ali i sindromom suhog oka koji izaziva refleksno suzenje.
Koji su simptomi?
Stalno vlažno oko, suze koje se prelijevaju preko obraza, crvenilo, osjetljivost kože oko oka.
Kako se dijagnosticira?
Temeljnim pregledom oka i suznog sustava. Ponekad je potrebno snimanje suznih kanala ili specijalizirani testovi za suzni film.
Kako se liječi?
Ovisi o uzroku – kapi, posebni zahvati za otvaranje kanalića ili operacija kapaka. Ako je suzenje zbog suhog oka, liječi se kao i sindrom suhog oka.
Senilna makularna degeneracija – gubitak središnjeg vida
Što je to?
Bolest žute pjege (makule), dijela mrežnice zaduženog za oštar središnji vid. Najčešće se javlja u starijoj dobi i može dovesti do teškog gubitka vida.
Koji su simptomi?
Zamućen vid u centru, iskrivljene linije, teškoće s čitanjem, tamne mrlje u središtu vida.
Kako se dijagnosticira?
Pregled očne pozadine, OCT (sken makule) i, po potrebi, fluoresceinska angiografija.
Kako se liječi?
U „vlažnom“ obliku koristi se anti-VEGF terapija (injekcije u oko). U „suhom“ obliku nema dokazanog lijeka, ali se preporučuju vitamini i antioksidansi.
Dijabetička retinopatija – komplikacija šećerne bolesti
Što je to?
Oštećenje krvnih žila mrežnice oka zbog dugotrajnog dijabetesa. Može uzrokovati krvarenja, otekline i gubitak vida.
Koji su simptomi?
Zamućen vid, „lebdeće točke“ ili mrlje, tamna područja u vidnom polju, lošiji vid noću.
Kako se dijagnosticira?
Pregled mrežnice, OCT i angiografija.
Kako se liječi?
Najvažnije je držati šećer i tlak pod kontrolom. Kod težih promjena koriste se injekcije (anti-VEGF), laser i operacija.
Katarakta – zamućena prirodna leća
Što je to?
Zamućenje prirodne leće u oku koje uzrokuje slabiji vid. Katarakta je čest uzrok smanjenog vida u starijih osoba.
Koji su simptomi?
Zamućen vid, osjećaj da gledate kroz zamagljeni prozor, problemi s vidom noću, blještavilo, promjene u percepciji boja.
Kako se dijagnosticira?
Pregled oka biomikroskopom.
Kako se liječi?
Operacijom u kojoj se zamućena leća zamijeni umjetnom.
Distiroidna orbitopatija – očna bolest povezana sa štitnjačom
Što je to?
Autoimuna bolest koja uzrokuje oticanje i uvećanje mišića i masnog tkiva oko oka. Najčešće se javlja uz Gravesovu bolest.
Koji su simptomi?
Izbuljene oči, crvenilo, suhoća, suzenje, dupli vid, bol, smanjena oštrina vida.
Kako se dijagnosticira?
Pregled oka, krvni testovi za hormone štitnjače, CT ili MR orbita.
Kako se liječi?
Ovisno o težini bolesti – od lokalne terapije i lijekova do kirurške korekcije. Pušenje pogoršava stanje i smanjuje učinak terapije.
Ablacija mrežnice – hitna dijagnoza koja ugrožava vid
Što je to?
Odvajanje mrežnice od pozadine oka. Ako se ne liječi odmah, može dovesti do trajnog gubitka vida.
Koji su simptomi?
Nagla pojava bljeskova svjetla, tamne sjene ili zavjese u vidu, naglo pogoršanje vida.
Kako se dijagnosticira?
Pregled očne pozadine.
Kako se liječi?
Hitnom operacijom kako bi se mrežnica ponovno pričvrstila.
Ablacija stražnje staklovine – česta promjena s godinama
Što je to?
Prirodni proces u kojem se staklovina (želatinozna tvar unutar oka) odvaja od mrežnice. Najčešće se javlja nakon 50. godine i obično nije opasno zbivanje.
Koji su simptomi?
Lebdeće točkice („mušice“), bljeskovi svjetla na rubovima vida, osjećaj kao da nešto pluta u vidnom polju.
Kako se dijagnosticira?
Pregledom očne pozadine kako bi se isključila ablacija mrežnice.
Kako se liječi?
Najčešće nije potrebno liječenje. No, ako se pojave novi simptomi (poput sjene u vidu), treba hitno posjetiti oftalmologa jer može biti znak ablacije mrežnice.
Refrakcijske greške – zašto ne vidimo jasno bez naočala
Što su refrakcijske greške?
Refrakcijske greške su najčešći razlog zamagljenog vida. To znači da oko ne prelama svjetlost pravilno na mrežnicu, što dovodi do zamućenog vida na blizinu, daljinu ili obje udaljenosti. Nisu bolest, već stanje koje se lako korigira naočalama, lećama ili operacijom.
Postoji nekoliko vrsta refrakcijskih grešaka:
• Kratkovidnost (miopija): osoba dobro vidi na blizu, ali slabo na daljinu.
• Dalekovidnost (hiperopija): osoba bolje vidi na daljinu nego na blizu.
• Astigmatizam: zakrivljenost rožnice uzrokuje zamućenje vida na svim udaljenostima.
• Prezbiopija: prirodno slabljenje vida na blizinu nakon 40. godine, zbog gubitka elastičnosti leće.
Koji su simptomi?
Zamućen vid, umor očiju, glavobolje nakon čitanja ili gledanja u ekran, naprezanje vida, teškoće s fokusiranjem na blizu ili daleko.
Kako se dijagnosticira?
Mjerenjem dioptrije tijekom oftalmološkog pregleda. Kod djece se često koristi skijaskopija pomoću kapi koje opuštaju mišiće oka da bi se točno izmjerila dioptrija.
Kako se korigira?
Naočalama, kontaktnim lećama ili refrakcijskom kirurgijom (npr. lasersko skidanje dioptrije – LASIK, PRK). Kod prezbiopije često se koriste naočale za čitanje ili progresivne leće.